Hamburški metro Sadržaj Povijest | Osnovne informacije | Budućnost | Izvori | Navigacijski izbornikWeb stranice tvrtke Hamburger HochbahnPovijesni razvoj tvrtke Hamburger Hochbahn
Podzemna željeznicaHamburgŽeljeznički promet u Njemačkoj
njemačkom jezikugraduHamburgutračniceNorderstedtaArhensburgaGroßhansdorfa1906.7. listopada1911.15. veljače1912.Berlina1902.Schöneberga1910.1915.1934.prometDrugog svjetskog rata1943.operaciji GomorhaRAFpodzemna željeznica20. stoljećakm2005.S-BahnVlakoviminuta2004.petkomsubotomnoćubrzina2008.2012.
Hamburški metro
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Karta hamburškog metroa s prikazom razvoja kroz povijest.
Hamburški metro (na njemačkom jeziku: „Hamburg U-Bahn“) sustav je brzog javnog prijevoza u njemačkom gradu Hamburgu. Osim Hamburga, tračnice se protežu i do susjednih gradova Norderstedta, Arhensburga i Großhansdorfa. Dnevno prevozi oko 570.000 putnika.
Sadržaj
1 Povijest
2 Osnovne informacije
3 Budućnost
4 Izvori
Povijest |
Godine 1906. Hamburški je gradski senat sa berlinskim tvrtkama Siemens & Halske i AEG sklopio ugovor o izgradnji podzemno-nadzemne željeznice. Prvi dio dovršen je već 7. listopada iste godine. Godine 1911. osnovano je i društvo za upravljanje, naziva Hamburger Hochbahn Aktiengesellshaft, skraćeno HHA. Dana 15. veljače 1912. godine otvoren je Hamburški metro, na dionici između postaja Rathaus i Barmbek. Hamburg tako nakon Berlina (1902.) i Schöneberga (1910.) postaje treći njemački grad sa sustavom podzemne (i nadzemne) gradske željeznice. Do 1915. godine bio je dovršen glavni kružni prsten te tri odvojka, na relacijama: Kellinghusenstraße – Ohlsdorf, Schlump – Hellkamp (danas: zatvorena postaja izemeđu lokacija Oster – Lutterothstraße) te sa glavnog željezničkog kolodvora prema Rothenburgsortu. Godine 1934. u promet su pušteni izgrađeni produžeci već postojećih linija.
Tijekom Drugog svjetskog rata, godine 1943. Hamburg je u operaciji Gomorha bio teško oštećen u bombardiranju od strane britanskog RAF-a, a podzemna željeznica također je pretrpjela oštećenja. Dio između glavnog željezničkog kolodvora i Rothenburgsorta nije obnovljen, budući da je četvrt kroz koju on prolazi bila potpuno srušena. Obnova je uslijedila tek pet godina kasnije.
Daljnja i znatna proširenja postojeće mreže bila su napravljena 60-ih godina 20. stoljeća. Ukupna tadašnja dužina tračnica iznosila je 67.9 km, te se i dalje razvijala i dosegla 88.5 km. Tijekom 1970-ih godina prvi put predstavljeni su planovi o izgradnji nove, četvrte linije podzemne željeznice. 1980-ih i 1990-ih grade se dodatna proširenja, koja se nastavljaju i u novom mileniju. Godine 2005. hamburški metro doseže respektabilnu ukupnu duljinu tračnica od 100.7 km.
Osnovne informacije |
Vlak Crvene linije (U2) na postaji Hauptbanhof Nord.
Sustav hamburškog metroa danas ima 3 linije, od kojih je svaka označena drugačijom bojom. Linija 1 označena je plavom bojom, Linija 2 crvenom, a Linija 3 žutom bojom. Najdulja je Plava linija, koja se u sjeverositočnom dijelu grada račva u dva kraka. Crvena linija je kraća, dok je Žuta najkraća, prolazi samo kroz centar grada te ima kružni oblik i jedan manji odvojak. Ukupno ima 89 postaja te 100.7 km tračnica. Oko 40 km tračnica prolazi pod zemljom a ostatak je izgrađen nad zemljom. Sustav metroa dobro je povezan i sa S-Bahn infrastrukturom, koju čini mreže prigradskih vlakova, a oni kroz centar grada također prolaze pod zemljom.
Funkcioniranjem metroa upravlja tvrtka Hamburger Hochbahn, iako je dio između postaja Garstedt i Norderstedt Mitte u vlasništvu tvrtke Verkehrsgesellschaft Norderstedt. Vlakovi voze u taktu između 5 i 10 minuta, osim sjevernoistočne grane Plave linije, koja vozi u taktu od 10 do 20 minuta. Godine 2004. izmijenjen je raspored vožnje te vlakovi petkom i subotom voze i noću, u taktu od 20 minuta. Najveća brzina kojom vlakovi voze iznosi 80 km/h.
Budućnost |
Iako su planovi za izgradnju četvrte linije nastali još 70-ih godina prošlog stoljeća, te su se i poprilično izmjenjivali, projekat još nije realiziran. Prema aktualnim planovima, iz 2008. godine, Linija 4 povezala bi Hafen city sa središtem grada. Otvaranje linije planira se krajem 2012. godine. Iako su postojale rasprave o tome koliko bi nova linija uistinu koristila gradu s obzirom na cijenu, poglavarstvo Hamburga ipak je odlučilo da započne sa radovima.
Izvori |
[1] Osnovni podaci o hamburškom metrou (njemački jezik)
Web stranice tvrtke Hamburger Hochbahn (njemački jezik)
Povijesni razvoj tvrtke Hamburger Hochbahn (njemački jezik)
[2] Planovi za gradnju linije U4 (njemački jezik)
Kategorije:
- Podzemna željeznica
- Hamburg
- Željeznički promet u Njemačkoj
(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.028","walltime":"0.036","ppvisitednodes":"value":50,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":0,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":0,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":2,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":0,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 0.000 1 -total"],"cachereport":"origin":"mw1271","timestamp":"20190411055309","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Hamburu0161ki metro","url":"https://hr.wikipedia.org/wiki/Hambur%C5%A1ki_metro","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q6445","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q6445","author":"@type":"Organization","name":"Contributors to Wikimedia projects","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2012-10-04T21:51:32Z","dateModified":"2013-08-04T12:02:33Z","image":"https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/92/Hamburger_Hochbahn_-_Entwicklungsgeschichte.png"(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":197,"wgHostname":"mw1271"););
